Kada kažemo “float staklo”, zapravo mislimo na obično ravno, najčešće potpuno prozirno staklo, ono koje svakodnevno koristimo u najvećem broju slučajeva. Takvo staklo je danas najrasprostranjenije i sve se više koristi u arhitekturi bilo da se radi o interijerima ili eksterijerima odnosno fasadama, nadstrešnicama, prozorima, vratima ili pregradnim stijenama, ogradama i slično. Takvo je staklo moguće tretirati u samoj proizvodnji, na primjer dodavanjem pigmenta, mijenjajući mu tako boju, ili naknadno, površinski, bilo jednostrano ili obostrano mijenjajući mu tako svojstva što se najčešće odnosi na kontrolu prolaza sunčeve svjetlosti, toplinske energije, isto tako i UV zračenje i sl. Spomenuta „float“ stakla tretirana na spomenute načine, uobičajeno se nazivaju; obojena, reflektirajuća, low-e, low iron, antibakterijska, stakla otporna na ogrebotine, ogledala, lakirana, itd. Osim toga, takva stakla se radi dodatne sigurnosti i čvstoće mogu termički obrađivati kaljenjem, zatim postupkom laminiranja kod kojeg se između dvije ili više staklenih površina stavlja plastična folija, koje također ima više vrsta, debljina, boja, te stupnja providnosti. Savršeno ravna i glatka površina stakla idealna je podloga i za nanošenje površinskog sloja boje, koja može biti polu ili potpuno netransparentna, ima vanjsku primjenu, poput fasada, nadstrešnica, vjetrobrana, pregrada, i slično, te također u interijerima gdje postaje atraktivna obloga zida, namještaja, ili radne površine.
Ornamentna stakla prije svega su namjenjena regulaciji providnosti, te kao dekorativna stakla. Mogu biti bezbojna ili u boji, a specifična su zbog površinske teksture (površinski reljef) koju nazivamo “ornament”. Tekstura može biti pravilna ili nepravilna, a ukupna debljina stakla može biti i do 10 mm. Ugrađuje se u vrata i pregradne stijene, u prozore i sl., zato što kroz njih svjetlost prolazi nesmetano, a providnost je vrlo mala.
Ogledalo je ravno i prozirno staklo sa reflektirajućim slojem sa zadnje strane zaštićenim sa dodatnim otpornim slojem boje. Proizvodi se u nekoliko boja, iako se u najvećem broju slučajeva koristi bezbojno. Moguće ga je obrađivati i svim načinima obrade kao i bilo koje drugo staklo, osim kaljenjem ili na nekom drugom tehnikom koja podrazumijeva termičku obradu. Ogledala su također i izuzetno dekorativna pa se često koriste u umjetničkoj obradi – pjeskarenjem ili nekom drugom tehnikom.
Prozirno staklo glatke ili reljefne površine, bezbojno ili u boji, ojačano tankom mrežastom žičanom konstrukcijom jednostavno nazivamo “žičano staklo“. U slučaju pucanja takvo staklo i dalje ostaje cjelovito. Što je osobito važno tamo gdje se nalažu posebni sigurnosni uvjeti. Iako nije osobito atraktivno, itekako ima svoju svrhu pa je zato često korišteno staklo.
Vitrajna stakla se u pravilu koriste kod izrade umjetničkih predmeta, najčešće vitraj. Tehnika “vitraja” umjetnička je tehnika spajanja stakala različitih boja ili čak vrsta u jedinstvenu dekorativnu cjelinu, sa svrhom oplemenjivanja kako unutarnjih, tako i vanjskih prostora. Takva stakla mogu biti i prozirna i neprozirna (opalescentna), sa specifičnim površinskim ali i unutrašnjim strukturama kao što su na primjer mjehurići ili “greške”. Proizvode se u malim formatima i posebnim tehnikama, tako da je svaki komad jedinstven i unutar sebe može sadržavati različitosti